Može li Hrvatska podnijeti pet posto BDP-a za obranu? Analitičar: Moramo. Doslovno u sve treba uložiti

To je znatno više od 3 posto koliko se spominjalo jesenas nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću koji je inzistirao na značajnom povećanju budući da SAD izdvajaju za obranu više od svih ostalih članica zajedno.

Do ove nesumnjivo povijesne odluke došlo se imajući u vidu sve veću neisgurnost u svijetu, počev od rata u Ukrajini kojemu se i dalje ne vidi kraj do sukoba Izraela i Irana u koji se izravo uključio i SAD.

S 2 na 5 posto u 20 godina

Podsjetimo da su nakon Hladnog rata izdvajanja članica NATO-a, kojih je tada bilo 16, naglo se smanjila. Tek se 2014. godine, kada je NATO već imao 28 članica uključujući Hrvatsku, u vrijeme prvog rata u Ukrajini i ruske aneksije Krima od članica zatraženo da izdatke za obranu povećaju na 2 posto BDP-a. Ispuni li se plan povećanja na 5 posto do 2035. godine, bilo bi to 150 postotno povećanje u 20 godina.

Sve sadašnje 32 članice NATO-a dale su uoči samita u Haagu suglasnost na to povećanje koje bi strukturno bilo podijeljeno na 3,5 posto izravnih izdataka za obranu te 1,5 posto dodatnih izdataka za ulaganja u kibernetičku sigurnost, infrastrukturu i slično.

Sve članice imaju iste obveze

Jesenas, kada se razmatralo povećanje izdvajanja za obranu na 3 posto BDP-a, vojni analitičar Marinko Ogorec rekao nam je da bi to za Hrvatsku bilo golemo opterećenje jer su "potrebe velike i mora se ulagati na puno različitih mjesta". Također je rekao da je "sigurnost roba koja košta i u koju se mora ulagati".

Sada, uoči samita u Haagu na kojemu se donosi odluka o povećanju izdvajanja za obranu na 5 posto, Ogorec kaže da će to biti "zajednički dogovor koji se mora ispoštovati sviđalo se to nekome ili ne".

"Postoje disonatni tonovi unutar samog NATO-a. Španjolska, primjerice, nema ili ne vidi potrebu da toliko izdvaja za svoju obranu, što je potpuno razumljivo s aspekta njihovog položaja. S druge strane, Poljska ima sasvim drugačiju percepciju, što je također razmljivo. No sve članice imaju iste obveze", ističe Ogorec.

Rast će standard vojnika

U onaj triipolpostotni dio neposrednih izdvajanja za domaću obranu ušla bi, kaže, i najavljena proizvodnja streljiva i dronova kao i troškovi reaktiviranog obveznog vojnog roka, odnosno temeljne vojne obuke.

"Kad počne veće izdvajanje podrazumijeva se da će rasti i standard profesionalnih vojnika te se povećavati stupanj i intenzitet obuke ročnika. Vjerojatno će se produžiti i vrijeme boravka u oružanim snagama, povećati izdvajanja za potrebe naoružavanja i vojne opreme. Sve to ide u taj segment", objašnjava Ogorec.

Onih drugih 1,5 posto troškova, dodaje, vjerojatno bi bilo za obrambenu infrastrukturu i obrambene potrebe.

"Dio toga je civilna zaštita, a vjerojatno i policija uključena u sustav sigurnosti. Ta sredstva morat će se plasirati u obrambene potrebe, a to je vrlo širok pojam", objašnjava Ogorec.

"U zapušteni sektor treba puno uložiti"

Na pitanje u koje bi dijelove obrane u Hrvatskoj trebalo najviše uložiti, Ogorec je kazao: "Doslovno u sve."

"Trebaju nam novi oružani sustavi, treba nam razvoj određenih vojnoindustrijskih potencijala, trebamo pokrenuti proizvodnju vlastitog streljiva i temeljnih granata. Ako se jedan sektor zapuštao 20 godina, onda u njega treba uložiti jako puno."

Što se tiče ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, Ogorec kaže da kupljeni Rafalei nisu dovoljni.

"Trebaju nam novi sustavi protuzračne i proturaketne obrane, vidimo da je to sada vrlo bitno. Trebalo bi razvijati i svoju bazu dronova. Doslovno imamo jako puno potreba", ustvrdio je.